Što je HROK

Što je HROK

Znate li što je HROK?

Mnogi od vas se vjerojatno prvi put susreću sa skraćenicom HROK. Najčešće će ljudi doći u doticaj s tom skraćenicom pri podizanju kredita u bankama. Stoga je dobro znati što je HROK prije nego što se uputimo uproces podizanja kredita u banci, kako bi bili spremni na sve specifičnosti koje to tijelo sa sobom nosi. HROK je Hrvatski registar obveza po kreditima. To je ustvari tvrtka koju je prije više od 15 godina osnovalo otprilike 20 hrvatskih banaka. Cilj osnivanja HROK-a bio je stvaranje boljeg uvida u obveze po kreditima građana. Kroz nekoliko godina HROK-u su se pridružila i razna leasing društva, kartičarske kuće te društva za potrošačko kreditiranje. Ako znate što je HROK, također bi trebali znati da vi kao potropač možete od HROK-a zatražiti svoj ekreditno izvješće. Za takvo izvješće platit ćete oko 100 kn. Alternativno rješenje je TATA Grupa d. o. o. preko koje možete također izvršiti uvid u HROK i platiti ga 25 kn manje.

Što je HROK i zašto je bitan?

U prethodnom poglavlju smo objasnili što je HROK. Međutim, zašto bi nas, prosječnog građanina, takav podatak uopće zanimao? S obzirom na to da je izvjesno da gotovo svaka odrasla osoba ima otvoren račun u banci, znanje o tome što je HROK i koja je njegova zadaća bi nas itekako trebalo zanimati. Naime, HROK radi kreditna izvješća za svakog korisnika bankovnog računa. U tom izvješću su prikazani svi podaci o financijskim obvezama korisnika, o pravovremenosti njihovog otplaćivanja, o eventualnim kašnjenjima itd. Razno razne banke upravo na temelju HROK-ovog izvješća procjenjuju rizik davanja novog kredita i na temelju tog izvješća procjenjuju kreditnu sposobnost klijenta. Npr. ako niste podmirivali svoje kreditne obveze na vrijeme, te HROK izvješće nije najpovoljnije za vas, vi ste kreditno rizičniji za buduće kreditne obveze. U tom slučaju, vi kao korisnik neće moći birati banku koju želite i kreditne uvjete koje želite jer je vaša kreditna sposobnost, dapače kreditna reputacija narušena.

Što je HROK i kako ne dospjeti na crnu listu banaka?

Dobra kreditna sposobnost je važan preduvjet za otvaranje bankovnog računa i izvojevanja povoljnih kreditnih uvjeta. Banka ima u interesu da imate što je moguće bolju kreditnu sposobnost. S tim stječe pouzdanje da ćete moći podmiriti svoje dospjele obveze. Naime, sve banke muku muče s nenaplativim tražbinama koje se broje u stotinama tisuća pa i milijunima kuna. Banke takve tražbine često “prodaju” (cediraju) društvima koja se bave prisilnom naplatom novčanih tražbina, i to po puno manjem iznosu nego onaj na kojeg glasi tražbina, samo da rješe taj problem. Nadamo se da sada bolje razumijete zašto je bankama potrebno da imate što je bolju kreditnu sposobnost. Isto tako sada znate što je HROK. Ne samo da je bitno znati što je HROK nego biti svjestan i njihovog registra, kolokvijalno nazvanog “crna lista banaka” na koju ne želite dospjeti. Stoga, u skladu sa svim prethodno navedenim, probajte održati što je moguće bolju kreditnu sposobnost.

Tagovi:

VIŠE IZ KATEGORIJE

Kako izračunati postotak

Kako izračunati postotak

Znanje o tome kako izračunati postotak je ono koje smo svi stekli kroz svoje obrazovanje. Ipak, s vremenom, ponajviše zbog ne korištenja takvog načina računanja kao i zbog svedostupnih kalkulatora, on

Mogu li blokirani dignuti kredit

Mogu li blokirani dignuti kredit

Ako vam se dogodio taj nemili događaj i u blokadi ste, vjerojatno se pitate mogu li blokirani dignuti kredit? Naime sve češći je događaj gdje građani, nažalost, ne mogu podmiriti svoje mjesečne obveze

Mogu li izvanredni studenti primati stipendiju

Mogu li izvanredni studenti primati stipendiju

Određeni broj studenata spada u izvanredne studente. Takav status se može steći već pri upisu na fakultet ili tokom studija. Status izvanrednog studenta može biti dodjeljen zato što student ima stalni

Može li umirovljenik otvoriti paušalni obrt

Može li umirovljenik otvoriti paušalni obrt

Umirovljenje je period života kada osoba završava sa svojom poslovnom djelatnošću prvenstveno zbog starosti, te odlazi na zasluženi odmor. Cjeloživotni rad koji nerijetko vodi do čovjekove iscrpljenos